Australska vlada je ovog četvrtka odobrila revolucionarni zakon koji će zabraniti pristup društvenim mrežama maloljetnicima mlađim od 16 godina, postavljanje globalnog presedana u borbi za emocionalno i psihičko blagostanje najmlađih. Prema ovom zakonu, platforme kao što su TikTok, Facebook, Instagram, X (bivši Twitter) ili Snapchat bit će u obavezi da spriječe maloljetnicima pristup njihovim uslugama. U slučaju nepoštivanja, kompanije bi se mogle suočiti sa finansijskim kaznama do 50 miliona australijskih dolara (neki 30 miliona eura).
Senat je dao zeleno svjetlo ovoj mjeri uz široku parlamentarnu podršku, uključujući prethodne pozitivne glasove u Predstavničkom domu. Propisi, koji će stupiti na snagu u roku od godinu dana, već stvaraju reperkusije kako u Australiji tako iu drugim zemljama koje pomno prate razvoj ovog zakona bez presedana.
Od čega se sastoji novi zakon?
Zakon uvodi kategoriju koja se zove „platforme društvenih medija sa dobnim ograničenjem“, što prisiljava društvene mreže da primjenjuju stroge sisteme provjere starosti prije nego što dozvole pristup svojim korisnicima. Iako konačni tehnički detalji tek treba da budu definisani, očekuje se da bi ovi sistemi mogli da koriste oba biometrijski podaci como službene legitimacije.
Međutim, platforme poput YouTube, koji se obično koriste u obrazovne svrhe, izuzeti su od zabrane. Prema riječima australijskog premijera Anthony Albanesea, glavni cilj je zaštita maloljetnika od rizika kao što su uznemiravanje na mreži, izloženost neprikladan sadržaj i negativnih efekata na mentalno zdravlje.
Odgovornosti će pasti uglavnom na tehnološke kompanije, da moraju implementirati kontrole kako bi osigurali da maloljetnici ne kreiraju ili održavaju aktivne naloge na svojim mrežama. Albanesovim riječima: „Želimo da mladi Australci uživaju u punom djetinjstvu zaštićenom od opasnosti interneta. Međutim, propisi ne utvrđuju direktne sankcije za korisnike ili njihove roditelje.
Pomiješana mišljenja o toj mjeri
Od vladinih sektora, stručnjaka za mentalno zdravlje i roditeljskih grupa odobravanje ovog zakona pozdravljeno je kao neophodna mjera za poništavanje štete koju je prekomjerno korištenje društvenih mreža izazvalo kod mlađe populacije. Studije su otkrile da je više od 60% australskih tinejdžera između 14 i 17 godina bilo izloženo štetnom sadržaju, kao što su samopovređivanje ili zloupotreba supstanci, putem ovih platformi.
Međutim, Mjera nije oslobođena kritika, posebno od strane zagovornika privatnosti i ljudskih prava. Organizacija Amnesty International je, na primjer, istakla da bi ova uredba mogla dovesti do većeg državnog nadzora i zloupotrebe lične informacije. Slično tome, neki akademici su upozorili da bi zakon mogao isključiti ranjive mlade ljude, poput onih koji pripadaju LGTBIQ+ grupi, koji nalaze podršku u digitalnim zajednicama.
Tehnološki prijedlog i izazovi
Komitet za elektronsku sigurnost, koji će biti odgovoran za nadzor nad sprovođenjem zakona, je pokrenuo pitanje mogućnost kreiranja eksternog sistema verifikacije radi očuvanja privatnosti ličnih podataka. To bi uključivalo “posredničku platformu” koja bi procijenila starost korisnika bez izlaganja osjetljivih informacija društvenim mrežama.
Nadalje, tehnološke kompanije kao npr Google o Meta Oni su izrazili zabrinutost zbog brzine kojom se standard implementira. Obje kompanije su zatražile dodatno vrijeme da razviju rješenja koja ispunjavaju zahtjeve verifikacije i izbjegavaju utjecaj na korisničko iskustvo. TikTok je sa svoje strane doveo u pitanje efikasnost trenutnih prijedloga.
Šta radi ostatak svijeta?
Odluka Australije izazvala je globalno interesovanje, jer se mnoge zemlje suočavaju sa sličnim debatama oko regulisanja pristupa mladih digitalnim platformama. Francuska je, na primjer, već uvela ograničenja koja zahtijevaju pristanak roditelja za djecu mlađu od 15 godina. U Sjedinjenim Državama, neke države razmatraju proširenje ograničenja digitalni pristup, dok su u Kini uspostavljeni stroži propisi o korištenju interneta od strane maloljetnika.
Uprkos izazovima, Australija ponovo potvrđuje svoje vodstvo u kreiranju digitalnih politika koji odgovaraju na savremene probleme. 2021. već je bio pionir u prisiljavanju velikih tehnoloških platformi da plaćaju medijima za korištenje njihovog sadržaja.
Donošenje ovog zakona odražava rastuću zabrinutost zbog uticaja društvenih medija na mlade i postavlja važna pitanja o balansu između zaštite djece, privatnost i digitalna prava.